Milijuni ljudi diljem cijelog svijeta bave se nekim oblikom sporta, rekreativno ili profesionalno.
Svi oni imaju specifične medicinske potrebe i radi toga se razvila zasebna grana medicine nazvana sportska medicina. Ukratko sportska medicina se bavi prevencijom ozljeda, dijagnozom, liječenjem i rehabilitacijom, zatim poboljšanjem sposobnosti sportaša kroz određene vježbe, pravilnu prehranu i psihološke aspekte.
Cilj ovoga članka je upoznati čitatelje s pojmom sportske medicine, te im pružiti neka osnovna znanja i upute kako bi mogli pomoći sebi i drugima kod najčešćih ozljeda koje se događaju na sportskim terenima.
U sportskoj medicini postoji engleski akronim RICE, koji se s godinama proširio na PRICE, i to je ono osnovno što bi svi trebali zapamtiti.
Što to znači?
- P =prevention, dakle prevecija
- R =rest, odmor
- I =ice, led
- C= compression, pritisak
- E =elevation, podizanje.
Sada ćemo proći svaku od tih stavaka:
P=prevention
Postoji mnogo načina da se izbjegnu ozljede prilikom bavljenja sportom:
- 1. Kao prvo važan je izbor sporta, tj. sportske aktivnosti. Npr., ako netko ima problema sa leđima za njega je bolje da se bavi plivanjem nego malim nogometom, osobito na asfaltu.
2. Zatim je važan nivo aktivnosti. To znači da pojedinac mora biti svjestan svojih trenutnih mogućnosti, s obzirom na godine i tjelesnu pripremljenost, te odabrati adekvatnu razinu natjecanja tj. bavljenja sportom.
3. Rehabilitacija nakon ozljeda. Nezaliječene ozljede i neadekvatna rehabilitacija, kao i nedovoljna tjelesna priprema nakon ozljeda su među najčešćim razlozima ponovnog ozljeđivanja ili zadobivanja novih ozljeda. Tako smo često svjedoci onih priča: «Koji sam ja pehist! Sve se srušilo ne mene! Zašto se sve događa meni!» itd. Da bi izbjegli takve situacije što pozornije pročitajte ovaj članak a za sve što ne saznate ovdje ili ne razumijete potražite dodatan savjet svoga liječnika.
4. Zagrijavanje i istezanje prije, ali i istezanje poslije sportskih aktivnosti su vrlo važni čimbenici koji umanjuju rizik za nastajanje akutnih ozljeda, ali i poboljšavaju izvedbu sportaša.
5. Važna je i odgovarajuća i potpuna sportska oprema, od odgovarajuće obuće, odjeće, do štitnika za zube, koljena, laktove, potkoljenice i kaciga. Oprema ne smije biti istrošena i mora biti odgovarajuća za određeni sport.
Ovo su bili neki opći principi prevencije ozljeda, a sada ćemo opisati opće principe liječenja ozljeda. Najčešće ozljede koje se događaju su ozljede mekih tkiva (istegnuća, kontuzije (udarci), uganuća itd.) i imaju zajednički način liječenja.
Važno je napomenuti da je kod svih povreda svatko sebi najbolji doktor i uz ove principe si može najviše pomoći. Treba znati da je pri svim tim ozljedama najvažniji faktor vrijeme (ako sportaš prekine aktivnost čim osjeti da nešto nije u redu može uvelike smanjiti opseg ozljede i skratiti vrijeme potrebno za izlječenje, ako u najkraćem mogućem roku i redovito primjeni opisane principe također će ubrzati oporavak).
R=rest, odmor
Nakon zadobivene ozljede (npr. udarac u kvadriceps ili uganuće gležnja...) potrebno je čim prije prekinuti sportsku aktivnost uz rasterećenje ozlijeđenog dijela tijela, tj. mirovanje.
I=ice, led
Stavljanjem leda na ozlijeđeno mjesto dolazi do vazokonstrikcije, tj sužavanja krvnih žila, čime se smanjuje krvarenje iz ozljede, a time i nastanak hematoma i otekline. Hladnoća smanjuje upalu na mjestu ozljede, te smanjuje bol. Zbog svega toga se smanjuje opseg ozljede i ubrzava proces cijeljenja. Jako je važno da se led stavi na ozlijeđeno mjesto čim ranije. Led treba primjenjivati nekoliko (5-6, ali može i više) puta dnevno po 20-tak minuta, osobito u prvih 48-72 sata nakon ozljede. Led se ne smije stavljati direktno na kožu da ne bi nastale ozebline. Npr., zaledite vodu u čaši jogurta i kada vam zatreba stavite led u staru čarapu i zdrobite ga unutar čarape. Zatim čarapu sa ledom stavite na ozlijeđeno mjesto (npr. gležanj) i čvrsto zamotate zavojem ili nekakvom krpom. Na taj način sigurno primjenjujete hladnoću i kompresiju. Danas postoje i razni pripravci koje možete kupiti u ljekarnama kao npr. Liquid ice, Ice packs i sl., ali oni mogu biti poprilično skupi.
C=compression, pritisak
Kompresija smanjuje veličinu početnog hematoma i otekline i raspoređuje ih na veću površinu, stvarajući time bolje uvjete za njihovu resorpciju. Primjenjuje se tijekom i nakon primjene hladnoće, odnosno leda. Kompresija se izvodi zamatanjem ozlijeđenog dijela tijela elastičnim ili običnim zavojem. Mora se paziti da se ne stegne prejako (prejako je stegnuto ako je dio ekstremiteta iza zavoja hladan, otečen i/ili plave boje, te ako se javlja bol).
E=elevation, podizanje
Podizanje ozlijeđenog dijela tijela smanjuje oteklinu a time i upalu ozlijeđenog dijela tijela. Podizanje se vrši tako da ozlijeđeni dio bude iznad razine srca, npr. kod ozljede noge ležimo tako da ispod noge stavimo jastuk ili nešto drugo kako bi noga bila na povišenom.
U prvih 1-2 dana od ozljede treba izbjegavati primjenu topline na ozljedu, kreme koje griju (poput Deep heata), zatim umjerene i intenzivne aktivnosti, energične masaže i alkohol, bilo lokalno, na mjestu ozljede, bilo sistemski, pićem.
Svi nabrojeni faktori povećavaju prokrvljenost, a time i krvarenje i stvaranje hematoma i otekline na mjestu ozljede, te na taj način usporavaju cijeljenje tkiva i prolongiraju povratak na sportske terene. Dozvoljeno je, dapače i poželjno, blago razgibavanje ili istezanje ozlijeđenog dijela tijela kako ne bi došlo do ukočenja zgloba i/ili mišića. Važno je napomenuti da svi postupci koji se provode moraju biti bezbolni!
Nakon početne faze cijeljenja (1-2 dana, ovisno o ozljedi možda i više), tj. kada nestanu oteklina i bol pri mirovanju, treba započeti sa postupnim razgibavanjem i jačanjem ozlijeđenog dijela tijela, ali sve treba dozirati tako da se ne javlja bol.
Npr. kod uganuća gležnja se javlja bol pri određenoj kretnji, osobito pri maksimalnom izvođenju te kretnje. Tada se razgibavanje može započeti pasivno, tako da sami sa rukama pomičete stopalo u svim smjerovima, a nakon toga aktivno u onom opsegu koji ne izaziva bol. Važno je da čim prije započnete sa jačanjem mišića na ozlijeđenom dijelu tijela kako ne bi došlo do atrofije, tj. prevelikog gubitka mišićne mase. Prvih nekoliko dana samo kontrahirajte, odnosno napinjite mišić bez izvođenja kretnje u zglobu, a zatim sa kretnjom u zglobu. Svaki dan postupno pojačavajte intenzitet vježbanja, a kroz nekoliko dana možete dodati i otpor (utezi, vrećice sa pijeskom ili vježbanje u paru). Vježbajte tako dok vam stanje ne bude kao i prije nastanka ozljede i tada postupno krenite sa sportskim aktivnostima.
Svi postupci koji se izvode NIKADA ne smiju izazivati BOL!
Ovdje je prikazano kako možete smanjiti rizik od nastanka ozljede i kako tretirati ozljede koje se najčešće događaju prilikom bavljenja sportom. Provodite ove principe i vaš povratak sportu će biti puno brži. Ukoliko nastane neka ozbiljnija ozljeda ili niste sigurni što napraviti obavezno se javite liječniku koji će vas pregledati.
S poštovanjem
Damir Starčević, dr. med.
